Od estetike do eugenike – abortus čak i zbog rascepa usne

Nakon što je na referendumu u maju 2019. godine uklonjen 8. amandman iz Ustava Republike Irske, koji je štitio život od začeća, sledeća stavka na liberalnoj agendi smrti bila je Severna Irska. Premda deo Ujedinjenog Kraljevstva, Severna Irska nije primenjivala Zakon o abortusu koji je u Britaniji usvojen 1967. godine.

Zbog političkog vakuuma u Severnoj Irskoj – kabinet premijera raspušten je 2017, a nova vlada nije formirana – vlada u Vestminsteru donela je dva zakona (2018. i 2019.) kojima se uređuju određena pitanja u Irskoj. Pored toga što je produžen rok za formiranje kabineta premijera, Zakonom iz 2019. Severnoj Irskoj nametnute su i legalizacija istopolnih „brakova” i dalja liberalizacija zakona o abortusu.

Zašto se nova regulativa o abortusu u Severnoj Irskoj naziva ekstremnom?

Pored toga što je time legalizovan abortus na zahtev do 12. nedelje trudnoće, on je sada u Severnoj Irskoj praktično dozvoljen svih 9 meseci, ne samo zbog razloga kao što su fizičko ili mentalno zdravlje trudnice, silovanje, incest ili fatalni fetalni deformitet (kada se smatra da zbog deformiteta beba neće preživeti), već i u slučaju manjih nedostataka koji se mogu korigovati (rascep usne i nepca, uvrnuto stopalo) i deformiteta s kojima se može živeti, kao što je Daunov sindrom.

Ovim je de facto legalizovan abortus na zahtev do 24. nedelje trudnoće, kao i abortus na osnovu pola do 12. nedelje, pri čemu zapravo ne postoje odredbe koje bi zabranile abortus zbog neželjenog pola i do 24. nedelje.

Evo šta sve to praktično znači.

Trudnica: Dobar dan, ja sam u 29. nedelji trudnoće, ali sam shvatila da sam previše pod stresom zbog ove bebe, mislim da ću izgubiti posao ILI muž/momak preti da će me ostaviti ILI ne znam kako ću da završim fakultet ILI imam već dvoje dece kod kuće ILI (dopunite po želji).

Lekar: Dobro, možemo odmah zakažemo.

Dakle, pod izgovorom mentalnog zdravlja, možete podvući praktično svaki razlog koji vam padne na pamet i slobodno možete da ubijete bebu u bilo kojoj nedelji trudnoće. Ovako je zemlja, koja je nekada štitila ljudski život od začeća do prirodne smrti, i pritom imala najniže stope mortaliteta trudnica na svetu, stala u red s „naprednim” državama u kojima u jednoj sali abortiraju dete u 25. nedelji trudnoće, a u drugoj čine sve što je savremena medicina u stanju da uradi kako bi spasli bebu prevremeno rođenu u toj istoj 25. nedelji trudnoće.

Nijedna zemlja na svetu nije abortusom rešila problem otpuštanja trudnica, izbacivanja trudnica iz stana od strane muža, psihičkog nasilja nad trudnicama (jer šta je pretnja „Abortiraj, ili mi ne dolazi u kuću!” ako ne psihičko nasilje?), siromaštva, itd. Abortus nije rešenje za probleme u društvu.

Abortus zbog rascepa usne i/ili nepca, uvrnutog stopala i Daunovog sindroma nije ništa drugo do primenjena eugenika: eliminisanje drugačijih, nepoželjnih i „manje vrednih” iz društva. To se opravdava stavom da im mi zapravo činimo uslugu jer je bolje da ih uklonimo nego da se „muče” i imaju „niži kvalitet života”. Hajde da vidimo kako izgleda taj „niži kvalitet života” nekoliko osoba rođenih s ovim stanjima, koje su promakle eugeničarima i uspele da se rode.

Stiven Džerard (Steven Gerrard), jedan od najboljih midfildera u engleskom fudbalu danas, kapiten Liverpula i nacionalnog tima Engleske, rođen je sa uvrnutim stopalom. Igrao je 710 utakmica i dao 186 golova.

Stiven Džerard

Kristi Jamagući (Kristi Yamaguchi), klizačica na ledu, američka, svetska i olimpijska šampionka, rođena je sa uvrnutim stopalom i sa šest godina počela je da se bavi klizanjem u sklopu terapije.

Kristi Jamagući

Pejton Mening (Peyton Manning), jedan od najboljih kvoterbekova svih vremena, 18 sezona igrao za NFL, dvaput osvojio Superboul, i petostruki dobitnik nagrade MVP za najvrednijeg igrača godine (Most Valuable Player), rođen je s rascepom usne.

Pejton Mening

S rascepom usne, koji je kasnije korigovan, rođeni su i britanski glumac Tom Berk (Tom Burke), i američki glumci Hoakin Feniks (Joaquin Phoenix, rascep usne i nepca) i Čič Marin (Cheech Marin), našoj publici dobro poznat kao duhoviti partner detektiva Neša Bridžisa.

Sleva nadesno: Tom Berk, Hoakin Feniks, Čič Marin

U Velikoj Britaniji je u toku kampanja koju je pokrenula Hajdi Krauter (Heidi Crowter), mlada žena iz Koventrija rođena s Daunovim sindromom. Kampanja „Don’t Screen Us Out” (Nemojte nas eliminisati) ukazuje na to da se skrining testovima pronalaze bebe s nekom trizomijom, poput Daunovog sindroma, i u 90% slučajeva abortiraju. Danas, kada se svi zalažu za ljudska prava i jednakost, Hajdi skreće pažnju na to da su osobe poput nje, koje su rođene malo drugačije, toliko nepoželjne i diskriminisane da im se ne dozvoljava čak ni da se rode.

 

 

O tome kako neke osobe s Daunovim sindromom žive i šta sve mogu da urade, pisala sam 2018. godine za portal Pravoslavni roditelj u tekstu „Daunov sindrom – da li višak hromozoma znači manje pravo na život”.

U društvu koje uklanja osobe koje će možda biti siromašne, koje će možda rasti u dečjim domovima, koje će možda imati tzv. niži kvalitet života, koje su na neki način drugačije od onoga što mi mislimo kako ljudsko biće treba da izgleda i živi, samo je pitanje vremena kada će eugeničari protegnuti svoje pipke i s nerođene dece preći i na one koji su već rođeni, a ne odgovaraju „zlatnom standardu”.

Ako vas ovo podseća na stvaranje čiste rase i čistog naroda, niste se prevarili. Eugenika je bila jedan od glavnih stubova nacističke društvene politike.

I da, abortus zaista jeste nemi holokaust savremenog doba koji i dalje traje.

 

Autor: Marija Stajić

Izvor: ifamnews.com/sr

 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*